Специјални срцани пејсмејкери који се користе при срцаној инсуфицијенцији (Кардијална ресинхронизациона терапија - CRT) повећавају снагу пумпања омогућавајући истовремено контрахцију десне и леве коморе срца.
✓Šta je Srčana Insuficijencija?
Lečenje srčane insuficijencije je stanje u kojem srce, kao rezultat oštećenja srčanog mišića iz različitih uzroka, ne može da pumpa dovoljnu količinu krvi koju telo trebalo, i obično je uzrokovano srčanim infarktom, dugotrajnom hipertenzijom, bolestima srčanih zalistaka ili urođenim problemima srčanog mišića. Srčana insuficijencija je hronična i progresivna bolest koja se može upravljati redovnom terapijom i praćenjem; lečenje lekovima može pomoći u kontroli simptoma i u nekim slučajevima je moguće jačanje srčanog mišića tokom vremena.
✓Kako se Javlja Srčana Insuficijencija?
Srčana insuficijencija nastaje jer srce ne može da pumpa dovoljnu količinu krvi telu i obično se javlja nakon visoke tenzije ili srčanog infarkta. Ovo stanje dovodi do strukturnih promena u srčanom mišiću, čime se oslabljuje pumpajna snaga srca. Telo aktivira mehanizme koji povećavaju zadržavanje vode i soli da bi se kompenzovao smanjen krvni protok, ali to još više povećava opterećenje srca.
✓Simptomi Srčane Insuficijencije
Među najčešćim simptomima srčane insuficijencije nalaze se nedostatak daha, pretirana umor, otok stopala i nogu (edem), brz ili nepravilан srčani ritam i česta noćna mokrenja. Takođe, bol u grudima, dobijanje ili gubljenje težine, smanjeni apetit, poteškoće u koncentrisan radu i suh, tvrdoglav kašalj su česti simptomi. Ovi simptomi obično nastaju jer srce ne može da pumpa dovoljnu količinu krvi telu i mogu se vremenom pogoršati.
✓Rana srčana insuficijencija obično je praćena blagim simptomima koji se javljaju samo tokom fizičke aktivnosti. Mali nedostatak daha, brzo umora, smanjeni kapacitet za vežbanje i blagi edem su među simptomima prvog stadijuma. Međutim, u naprednom stadijumu ti simptomi postaju ozbiljniji i nastavljaju se čak i tokom odmora. Na primer, u naprednom stadijumu nedostatak daha može biti jači tokom noćnog spavanja, umor može dostići nivo koji sprečava svakodnevne aktivnosti, a otok stopala i nogu postaje izrazit.
✓Druga karakteristika u naprednom stadijumu je naglo povećanje težine, bol u grudima i češća ozbiljna srčana aritmija. Zbog što su simptomi naprednog stadijuma izraženiji i ozbiljno smanjuju kvalitet života, bolest postaje ozbiljnija i zahteva hitnu medicinsku intervenciju.
✓Simptomi srčane insuficijencije ponekad mogu biti uzrokovani i drugim zdravstvenim problemima. Na primer, nedostatak daha može biti povezan sa astmom, bolestima pluća ili anemijom. Otok stopala i nogu može biti uzrokovan bolestima bubrega ili jetre, dok umor može biti simptom tireoидних poremećaja ili depresije. Takođe, brz ili nepravilan srčani ritam može biti povezan sa anksioznim poremećajima ili problemima srčanog ritma. Zbog toga se preporučuje medicinska pretraga za ispravnu procenu simptoma.
✓Uzroci Srčane Insuficijencije
Srčana insuficijencija nastaje kao rezultat oštećenja ili slabljenja srčanog mišića i može se razviti iz različitih uzroka. Bolest koronarnih arterija, visoka tenzija, srčani infarkt, dijabetes i bolesti srčanih zalistaka su među najčešćim uzrocima ove bolesti. Osnovni faktori nepovoljno utiču na pumpajnu snagu srca, što dovodi do insuficijencije.
✓Uzroci srčane insuficijencije su sledeći:
✓Bolest koronarnih arterija,
✓Visoka tenzija (hipertenzija),
✓Srčani infarkt,
✓Bolesti srčanog mišića (kardiomiopatija),
✓Bolesti srčanih zalistaka,
✓Dijabetes,
✓Aritimije (poremećaji ritma),
✓Urođene bolesti srca,
✓Bolesti štitne žlezde (hipotiroizam ili hipertiroizam),
✓Infekcije (na primer, miokarditis),
✓Anemija,
✓Bolesti pluća (na primer, hronična obstruktivna bolest pluća - HOBP),
✓Upotreba alkohola ili narkotika,
✓Oštećenje srca nakon hemoterapije ili radijacijske terapije.
✓Stadijumi Srčane Insuficijencije
Lečenje srčane insuficijencije 1. Stadijum (Stadijum A):
✓1. stadijum srčane insuficijencije je period sa visokim rizikom ali bez strukturne bolesti srca. U ovoj fazi pumpajna funkcija srca je normalna, ali stanja kao što su visoka tenzija, dijabetes, bolest koronarnih arterija povećavaju mogućnost razvoja srčane insuficijencije u budućnosti.
✓Simptomi srčane insuficijencije 1. stadijuma obično se ne vide. Osobe su najčešće bez simptoma i dijagnoza se utvrđuje prema prisustvu faktora rizika.
✓Lečenje srčane insuficijencije 2. Stadijum (Stadijum B):
✓2. stadijum srčane insuficijencije je period u kojem počinjutvorbe strukture srca, ali simptomi se još nisu javili. U ovoj fazi može doći do slabljenja funkcije levog ventrikula.
✓Simptomi srčane insuficijencije 2. stadijuma nisu opet izraziti. Osobe obično ne pate u svakodnevnom životu, ali se sniženja srčane mišične funkcije otkrije na testima snimanja.
✓Lečenje srčane insuficijencije 3. Stadijum (Stadijum C):
✓3. stadijum srčane insuficijencije je period u kojem se poremećaji strukture srca pojavljuju i javljaju se simptomi. U ovoj fazi srce ima poteškoće da zadovolji količinu krvi koju telo trebalo.
✓Među simptomima srčane insuficijencije 3. stadijuma nalaze se nedostatak daha, umor, brzo umora, edem i smanjeni kapacitet za vežbanje. Simptomi ponekad mogu biti lakši, ali imaju trajnu prirodu i pogoršavaju se kako bolest napreduje.
✓Lečenje srčane insuficijencije 4. Stadijum (Stadijum D):
✓4. stadijum srčane insuficijencije je definisan kao napredna srčana insuficijencija. U ovom periodu bolest ozbiljno utiče na kvalitet života i simptomi se nastavljaju čak i tokom mirovanja.
✓Među simptomima srčane insuficijencije 4. stadijuma nalaze se teški nedostatak daha, napredni nivo umora, povećani pritisak u grudima čak i tokom mirovanja, nakupljanje tečnosti koja otežava disanje i nemogućnost nastavka svakodnevnih aktivnosti. U ovom stadijumu mnogi pacijenti mogu trebati naprednu terapiju (uređaj za ventrikularnu podršku, srčana transplantacija i sl.).
✓Na šta Dovodi Srčana Insuficijencija?
Ako se srčana insuficijencija ne leči, može dovesti do ozbiljnih problema i može uticati na mnoge organ sisteme. Neispumpavanje dovoljne količine krvi do tela može dovesti do problema kao što su bubrežna insuficijencija, poremećaj funkcije jetre i nakupljanje tečnosti u plućima (plućni edem). Takođe, slaba pumpajna kapaciteta srca može dovesti do nakupljanja krvi, stvaranja edema u nogama i stomaku.
✓Lečenje nakupljanja tečnosti u plućima zbog srčane insuficijencije se planira da se otstraniš višak tečnosti sa diuretičkim lekovima, koristi se lekovi koji smanjuju tenziju i opterećenje srca, i po potrebi se primenjuje kiseonična terapija.
✓Poremećaji ritma (aritmija) povećavaju rizik od iznenadne srčane smrti, a nedovoljan protok krvi utiče na funkciju mozga što može dovesti do kognitivnih poremećaja ili moždanog udara. Pored toga, faktori rizika koji doprinose srčanoj insuficijenciji uključuju visoku tenziju, dijabetes, gojaznost, pušenje, bolest koronarnih arterija i porodičnu istoriju bolesti srca. Ova stanja kako ubrzavaju razvoj srčane insuficijencije tako i povećavaju rizik od ostalih mogućih problema.
✓Dijagnoza Srčane Insuficijencije i Primenjeni Testovi
Fizički pregled i evaluacija medicinske istorije,
✓Elektrokardiogram (EKG),
✓Ehokardiografija,
✓Rentgen grudi,
✓Krvni testovi (merenje BNP ili NT-proBNP nivoa),
✓Test stresa,
✓Srčana MR (magnetna rezonancna slika),
✓Angiografija koronarne arterije,
✓Kateterizacija srca.
✓Lečenje Srčane Insuficijencije
Lečenje srčane insuficijencije uključuje multidisciplinarni pristup namenjen kontroli simptoma bolesti, usporavanju njene progresije i poboljšanju kvaliteta života. Tretman obično uključuje promene načina života, lečenje lekovima i, po potrebi, hirurške intervencije. Među lekovima se nalaze opcije koje smanjuju opterećenje srca i poboljšavaju njegovu funkciju, kao što su ACE inhibitori, beta blokatori, diuretici i antagonisti receptora angiotenzina.
✓Promene načina života uključuju zdrave navike ishrane, redovnu fizičku aktivnost i kontrolu unosa soli i tečnosti, dok se u slučajevima napredne bolesti mogu koristiti mehanički uređaji za podršku, srčani pejsmejkeri (CRT) ili srčana transplantacija kao napredne metode lečenja. Zahvaljujući modernoj tehnologiji i novim pristupima tretmanu, upravljanje srčanom insuficijencijom se neprekidno razvija i pruža pacijentima duži i kvalitetniji život.
Da li postoji Lečenje srčane insuficijencije?
Iako srčana insuficijencija nema definitivnog lečenja, moguće je upravljati simptomima, usporiti napredovanje bolesti i poboljšati kvalitetu života. Lečenje se obično sprovodi lekovima, promenama životnog stila i po potrebi hirurškim intervencijama u zavisnosti od osnovnih uzroka. U naprednim stadijumima, mogu se primeniti i metode kao što su srčani uređaji za podršku ili transplantacija srca. Međutim, proces lečenja može da se razlikuje od bolesnika do bolesnika i važno je pratiti redovan pregled kod lekara i primeniti individualizovani pristup.
Gde srčana insuficijencija utiče?
Srčana insuficijencija uzrokuje da telo ne dobija dovoljno krvi i kiseonika. Ovo stanje najviše utiče na pluća, jetru i bubrege.
Koliko se živi sa srčanom insuficijencijom?
Rana dijagnoza i redovno praćenje mogu značajno produžiti životni vek bolesnika. Za to je potrebno pratiti Lečenje srčane insuficijencije i prilagoditi se promenama životnog stila.
Da li nema leka za srčanu insuficijenciju?
Iako srčana insuficijencija nema definitivnog lečenja, lekovi, hirurške metode i promene životnog stila mogu pozitivno uticati na tok bolesti. Za neke bolesnike, transplantacija srca može biti trajno rešenje.
Da li srčana insuficijencija ubija?
Napredna srčana insuficijencija može predstavljati životnu opasnost. Međutim, redovnom terapijom i kontrolom može se usporiti smrtonosni tok bolesti.
Da li se srčana insuficijencija leči?
Iako se srčana insuficijencija ne može potpuno eliminisati, pravilnim lečenjem simptomi se mogu kontrolisati i napredovanje bolesti se može usporiti. Lečenje lekovima, promene životnog stila i u nekim slučajevima uređaji ili hirurške metode mogu značajno poboljšati srčanu funkciju.
Koliko godina žive osobe sa srčanom insuficijencijom?
Životni vek se razlikuje u zavisnosti od stadijuma bolesti, odgovora na terapiju i opšteg zdravstvenog stanja osobe. Mnogi bolesnici koji primaju odgovarajuće lečenje mogu živeti godinama i zadržati kvalitetu života.
Šta je pejsmejker?
U zavisnosti od bolesti vidljive u sistem provođenja srca, u situacijama gde se potrebna nervna pobuda ne stvara iz izvora nervnih ćelija i srčana frekvencija usporava, da bi se srce nastavilo kucati pravilnom brzinom i na pravi način, to je metalni uređaj prosečne težine 20 grama koji šalje male električne impulse srčanom mišiću. Srčani pejsmejker koji detektuje prirodni mehanizam kucanja srca, prati ga i šalje različite impulse prema situaciji, čime omogućava kontrakciju srčanog mišića, može se primeniti privremeno ili trajno na dva različita načina.
Koje su vrste srčanog pejsmejkera?
PRIVREMENI SRČANI PEJSMEJKER::
Privremeni srčani pejsmejkeri su uređaji koji se postavljaju da bi se uklonili kada se srčane frekvencije vratiju normalno. Ovi srčani pejsmejkeri se sastoje od kabla koji se uvodi kroz vrat, ispod ključne kosti, kroz ruku ili prepone da dosegne srce, i malog kutije na spoljnoj strani tela, i lako se mogu ukloniti kada se opšte stanje bolesnika poboljša.
TRAJNI SRČANI PEJSMEJKER::
Trajni srčani pejsmejkeri se obično postavljaju ispod ključne kosti i odmah ispod kože i biraju se za lečenje hroničnijih bolesti kao što su atrioventrikularni blok, tahikardija, bradikardija, hipertrofična kardiomiopatija i kongestivna srčana insuficijencija. Trajni pejsmejkeri koji stvaraju pobude potrebne za kontrakciju i relaksaciju srca dele se u 3 različita tipa prema delu srca koji se pobuđuje:
Jednokomorni pejsmejker: Vrsta srčanog pejsmejkera koja se sastoji od jednog kabla i koristi se samo za pobuđivanje desnog pretkomora ili desne komore srca.
Dvokomorni pejsmejker: Pejsmejkeri koji se koriste za pobuđivanje kako desne komore tako i desnog pretkomora srca nazivaju se dvokomorni srčani pejsmejkeri. Dok se jedan od dva odvojena kabla postavlja u desnu komoru, drugi se postavlja u desni pretkomorau, čime se obezbjeđuje kontrakcija u komore i u pretkomore kada je potrebno.
Trokomorni pejsmejker: Ova vrsta pejsmejkera, poznata i kao biventrikularna, poznata je kao srčani pejsmejker za resinkronizacijsku terapiju (CRT-P) i ima važan vid pobude neophodne za Lečenje srčane insuficijencije. Zahvaljujući tri različita kabla postavljena u desni pretkomoraు, desnu komoru i levu komoru srca, čak i srčani mišić koji je izgubio snagu može se pravilno kontrahovati i svaka komora srca radi sinkrono.
ICD (Šokantu srčanu pejsmejker): Ovaj specijalizovani srčani pejsmejker ne samo da reguliše ritam, već po potrebi daje šok da zaustavljena opasne poremećaje ritma. Odgovara za bolesnike sa rizikom od nagloga srčanog zastoja.
Kako se postavljač srčani pejsmejker?
Postavljanje srčanog pejsmejkera je procedura koja se izvršava u nekoliko koraka, procedura obično traje 1-2 sata i obično se izvršava pod lokalnom anestezijom. Pre procedure, procenjuje se opšte zdravstveno stanje bolesnika i stepen aritmije. Na dan operacije, bolesnik je detaljno informisan o proceduri i završavaju se pripreme.
Započinje se malim rezom na prsima, obično odmah ispod leve ključne kosti. Ovaj rez se pravi da se kreira džep u koji će se postaviti srčani pejsmejker. Srčani pejsmejker je malne veličine i kipar je dizajniran tako da se lako stane u džep ispod kože.
Elektrode srčanog pejsmejkera se provode kroz krvne sudove da dosegnu srce. Elektrode se postavljaju u odgovarajuće delove srca i pozicioniraju se tako da regulišu električnu aktivnost srčanih mišića. Tokom postavljanja elektroda, hirurg koristi specijalni rendgenski uređaj poznat kao fluoroskopija da odredi pravi položaj. Kada se elektrode postave u srčane mišiće, povezuju se sa uređajem srčanog pejsmejkera.
Srčani pejsmejker je programabilan uređaj i doktor ga prilagođava potrebama bolesnika. Uređaj stalno prati srčani ritam i po potrebi šalje električne impulse. Tokom operacije, testovi se sprovode da se obezbedi pravilno funkcionisanje uređaja. Kada se potvrdi da je srčani pejsmejker pravilno postavljen i da pravilno funkcioniše, rez se zatvara i operacija se završava.
Koji je vek pejsmejkera?
Tradicionalni srčani pejsmejkeri (jednokomori/dvokomorni): Obično rade 5–12 godina.
ICD (Implantabilni kardioverzor defibrilator) odnosno uređaji koji mogu da daju šok: Pošto troše više energije, traju oko 5–7 godina.
CRT (Srčana resinkronizacijska terapija) uređaji: Obično imaju životni vek od oko 5–8 godina.
Kada se životni vek baterije približava kraju, uređaj daje upozorenja pri redovnim kontrolama. Na taj način se operacija zamene planira (obično se menja samo pil, žice ostaju).
Koliko dugo traje operacija postavljanja srčanog pejsmejkera?
Operacija obično traje 1-2 sata i izvršava se pod lokalnom anestezijom.
Koliko dugo bolesnik ostaje u bolnici nakon operacije postavljanja srčanog pejsmejkera?
Bolesnici se obično posmatraju u bolnici 1-2 dana nakon operacije.
Da li je postavljanje bežičnog srčanog pejsmejkera bolna procedura?
Ne, obično se izvršava sa lokalnom anestezijom i bezbolno je. Nakon procedure može biti blagi osećaj nelagodnosti.
Koje je vreme oporavka nakon operacije postavljanja srčanog pejsmejkera?
Proces oporavka obično traje 4-6 nedelja, tokom kojeg treba izbegavati teške fizičke aktivnosti.
Koliko dugo radi srčani pejsmejker?
Srčani pejsmejkeri obično rade 5-15 godina i baterije se moraju redovno meniti.
Da li se srčani pejsmejker može napuniti spolja?
Većina srčanih pejsmejkera koji se koriste danas ne može se napuniti spolja. Srčani pejsmejker sadrži bateriju ograničenog veka trajanja u svom unutrašnjosti, a kada se baterija istroši, samo se pil deo menja hirurškom procedurom (obično žice ostaju na mjestu).
Da li osobe sa postavljenim srčanim pejsmejkerom mogu koristiti mobilni telefon?
Da. Preporučuje se da ga čuvate sa suprotne strane pila i na distanci od 15 cm.
Da li osobe sa postavljenim srčanim pejsmejkerom mogu da vežbaju?
Da, mogu se obavljati blage vežbe koje odobri doktor. Trebalo bi izbegavati pretjerane pokrete.
Koja su rizici operacije postavljanja srčanog pejsmejkera?
Tokom operacije postoje rizici kao što su infekcija, krvarenje i pogrešna postavka elektroda.